Svi me moraju voljeti

Iz knjige: Kako postati i ostati (ne)sretan
Autor(i): Dubravka Miljković, Majda Rijavec

Svi želimo biti voljeni

Ne trebate biti voljeni, ne po cijenu samoga sebe. Jedina veza koja uistinu zauzima središnje i ključno mjesto u životu, veza je sa samim sobom... Od svih ljudi koje ćete upoznati tijekom svog života, vi sami jedini ste čovjek kojeg nikada nećete izgubiti.

Jo Courdet         

Svatko od nas ima potrebu za ljubavlju i prihvaćanjem od strane drugih. Većina psihologa slaže se da je to jedna od temeljnih ljudskih potreba. Ne možemo živjeti sami i odbačeni. Stoga je posve normalno ako se osjećamo neugodno kad otkrijemo da nas netko ne voli i odbacuje.

No za neke ljude tuđe odbacivanje ne izaziva samo umjereni osjećaj neugode - za njih je to prava tragedija i katastrofa. Da bi se osjećali vrijednom osobom misle da ih moraju voljeti i prihvaćati svi. Dovoljna je sitnica da se ovakva osoba osjeti odbačenom i bezvrijednom - nije pozvana na rođendan, prijateljica joj nije poslala razglednicu s puta, čula je kako je netko o njoj izjavio nešto loše ... Tome se sigurno nitko ne veseli, ali dok bi netko na to potrošio tri minute svoga života, ova osoba je u stanju danima biti neraspoložena i jadna.

Ponašanje osobe s pretjeranom potrebom za prihvaćanjem

Kako se ovakva osoba panično boji svakoga pa i najmanjeg odbacivanja, ona je stalno na oprezu da joj se to ne dogodi. Po svaku cijenu to nastoji izbjeći. Nema toga što ne bi učinila da zadobije prihvaćanje drugih, čak i ako to znači da se mora odreći vlastitoga zadovoljstva i vlastitih vrijednosti.

Ovakav čovjek najčešće izbjegava pokazati da se ne slaže s drugima jer se boji da će ga oni u tom slučaju odbaciti. Vjerojatno ste i sami nekad upoznali osobu za koju vam se činilo da imate slična mišljenja i da se oko većine stvari slažete. I bilo vam je drago što ste upoznali nekoga na istoj frekvenciji. Sve dok niste otkrili da se osoba slaže sa svima, pa i s onima koji imaju potpuno suprotna mišljenja! Dakako da ste bili ljuti i vjerojatno ste se od osobe  distancirali.

Na ovakve ljude se naljutimo jer se osjećamo prevarenima. Mislili smo da osoba misli slično kao i mi, a onda se ispostavilo da to uopće nije točno! Na kraju smo shvatili da se osoba sa svima slaže i da uopće ne znamo što ona zapravo misli. A to nitko ne voli. Svi želimo znati s kim imamo posla. Naši osjećaji prema takvom čovjeku najčešće završe prezirom - pa tko može cijeniti osobu koja nema ili se ne usudi reći svoje mišljenje.

I tako, trudeći se da nas svi vole, završimo kao osoba na koju su drugi ne samo ljuti nego je i preziru. A to sigurno nije ono što smo htjeli.

Ovakvim ljudima također je vrlo teško odbiti bilo kakvu molbu ili zahtjev, pa na sve pristaju iz straha da ne bi bili odbačeni. I ne samo da pristaju na tuđe zahtjeve, nego i sami puno puta nude svoje usluge i pomoć i onda kad ih nitko za to ne traži. A kako to sve onda ne mogu ispuniti, često se moraju ispričavati i opravdavati. Ne moramo niti napominjati da se drugi na njih često zbog toga naljute i počnu ih smatrati nepouzdanima. I opet se priča ponavlja  - rade nešto sa željom da ih svi vole, a rezultat je posve suprotan.

Ljudi s neutaživom potrebom da ih svi vole, svojim ponašanjem mogu izazvati upravo - suprotno.

 

Osim ovih dviju glavnih odlika ponašanja takovih ljudi, njihova ih želja za prihvaćanjem može dovesti i u apsurdne situacije. Primjerice, nesretni su čak i ako ih ne prihvaćaju i ne vole ljudi o kojima i oni sami imaju loše mišljenje! Ispričavaju se kad netko drugi napravi pogrešku i trebao bi se njima ispričati. Itd. itd.

Zašto je nemoguće da nas svi vole?

Istraživanja pokazuju da nam se obično dopadaju i da su nam simpatični  ljudi  sličnih stavova i mišljenja. Ako volite jazz - glazbu vjerojatno će vam biti simpatična osoba koju ste tek upoznali, a ona vam odmah u razgovoru otkrije kako ne propušta nijedan jazz- koncert. Vrijedi i obratno, dakako. Ako ste politički lijevo orijentirani, a upoznate nekog ekstremnog desničara, vjerojatno će vam biti odbojan, čak iako ništa drugo o njemu ne znate. Dakle, budući da smo svi vrlo različiti, a dokazano je da nam se sviđaju oni slični nama, ne postoji ni teoretska šansa da vas svi vole i prihvaćaju. Osim ako vi ne vjerujete da psihološke zakonitosti vrijede za sve ljude - osim za vas! Uostalom, poznajete li ijednu osobu iz svoje okoline koju baš svi vole i prihvaćaju? Ako pažljivo razmislite, shvatit ćete da ne poznajete. Takvi ljudi ne postoje, pa nema šanse ni da to budete - vi!

Neki vas ljudi ne vole i odbacuju ne zbog nekih vaših loših osobina, nego iz mnogo prozaičnijih razloga. Naime, poznato je da se ljudi vole družiti s onima koji pozitivno utječu na njihovo samopoštovanje. Tako neki žele biti u društvu bogatih, slavnih, i popularnih jer misle da to povećava njihovu vrijednost. Drugi imaju suprotnu strategiju. Okružuju se manje lijepima, manje pametnima i manje uspješnima od sebe u nadi da će kraj takvih ljudi oni izgledati puno bolje. Možda osoba koja vas ne voli i odbacuje upravo  spada u ovu drugu skupinu. Možda vas prijateljica nije pozvala na rođendan jer ste ljepši i šarmantniji od nje i ne želi da je zasjenite. Možda ste nedavno doživjeli neki veći uspjeh (diplomirali, pojavili se u novinama ili TV, kupili novi automobil), pa je zavidna. Ne zaboravite, zavist je vrlo jaka i raširena emocija, premda većina ljudi tvrdi da nije zavidna.

To što vas netko ne voli i ne prihvaća, ne znači da niste vrijedna osoba i da s vama nešto nije u redu. Razmislite - možda odbacivanje govori više o osobi koja vas je odbacila, nego o vama!

Ponekad na neke ljude ostavite loš prvi dojam koji je onda teško popraviti - pogotovo ako nemate priliku s njima puno se družiti. A loš dojam možete ostaviti i zbog sasvim trivijalnih stvari. Možda osobu podsjećate na njezina zubara ili na nekoga (drugoga) tko joj je antipatičan. Ili vas je upoznala u situaciji koja joj je ostala u lošem sjećanju, pa svaki put kad vas vidi, podsjetite je na to loše iskustvo.

Mnogi psiholozi vjeruju da se neurotično ponašanje razvija jer nemamo hrabrosti biti ono što jesmo. Umjesto toga, potiskujemo svoje pravo ja i nastojimo po svaku cijenu ugoditi drugima. Moustakas39 to naziva procesom samootuđenja - brišemo svoje osjećaje, svoje snove, talente i potencijale jer se želimo sviđati drugima. Bojimo se da nas, budemo li različiti i jedinstveni, ne odbace, jer sami nemaju hrabrosti biti različiti. I tako nas strah od odbacivanja dovodi do toga da gubimo svoju slobodu i svoju nezavisnost.

Lijepo je ako vas netko voli i prihvaća. Ali ako to nije slučaj, pomirite se s time - vi ste samo ljudsko biće, ne možete baš svima biti po volji.

Što učiniti?

Tuđa mišljenja nisu činjenice

Tuđe loše mišljenje o vama je samo mišljenje, ono vas ne čini lošom osobom. Netko može biti ljut na vas i nezadovoljan vašim ponašanjem, a da vi i dalje budete dobra i vrijedna osoba. Vaše mišljenje o sebi sigurno vrijedi koliko i tuđe. Tuđe mišljenje je samo mišljenje, nije činjenica.

Čak i kad ste učinili nešto što je loše ili nerazumno, to ne znači da ste loša osoba. Ako vas netko na to upozori, nemojte se optuživati, misliti kako ništa ne vrijedite i padati u komu. Radije razmislite kako to možete popraviti ili što možete kod sebe promijeniti - ne zato da biste zadobili tuđe odobravanje, nego zato što ste uvidjeli da osoba ima pravo. Dakle, učinit ćete to zbog sebe, a ne zbog drugih.

Prihvatite druge ljude

Ako ste stalno opsjednuti brigom prihvaćaju li vas i vole li vas drugi, postoji opasnost da postanete odveć usmjereni sami na sebe. Pokušajte malo promijeniti perspektivu - prihvaćate li i volite li vi druge ljude? Dakako, ne možemo voljeti sve, ali niste li možda prekritični prema drugima? Uočavate li njihove dobre strane, ili vidite samo slabosti? Što ste više u stanju prihvatiti druge, to će i oni više prihvaćati vas.

Otkrijte svoje životne vrijednosti

Najbolji način da se oslobodite iracionalnog vjerovanja da vas svi moraju voljeti jest da živite u skladu sa svojim vlastitim vrijednostima. Čovjek će biti zadovoljan sobom i svojim postupcima ako su u skladu s njegovim životnim vrijednostima i ciljevima. No, ako nemamo jasne vrijednosti i ciljeve, onda nam je u svakom trenutku potrebno odobravanje drugih kako bismo sami sebe uvjerili da je naše ponašanje dobro.

Što su vrijednosti? To su naša vlastita, osobna  mišljenja o tome što nam je važno u životu, o tome što je dobro a što loše, što je ispravno, a što krivo. Jasne životne vrijednosti i ciljevi  važni su iz mnogo razloga:

a.       Usmjeravaju naše ponašanje prema vrijednim ciljevima. Bez njih se ponašamo samo prema trenutnim impulsima, emocijama, navikama, običajima ili slučaju

b.      Vrijednosti i ciljevi nas inspiriraju i motiviraju, daju nam energiju i volju za život

c.       Ukoliko ne živimo u skladu sa svojim vrijednostima, možemo osjećati krivnju, od koje nema puno koristi, ali i konstruktivno nezadovoljstvo koje nas može potaknuti da nešto promijenimo

d.      Život u skladu s vlastitim vrijednostima i ciljevima pozitivno utječe na naše samopoštovanje, osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti

Vrijednosti svakodnevno usmjeruju naš život, ali većina ljudi nije svjesna svojih vrijednosti. Kad ih upitate zašto su nešto učinili, vrlo često će odgovoriti da im je tako došlo ili da su osjećali da to trebaju učiniti.