Kako se to poštuju ljepota i izvrsnost

Iz knjige: Tko su dobri ljudi
Autor(i): Dubravka Miljković, Majda Rijavec

Poštovanje ljepote i izvrsnosti

Poštovanje ljepote i izvrsnosti odnosi se na svojstvo da se nađe, uoči i pronađe zadovoljstvo u dobru u - u fizičkoj okolini  i u ljudima. Osoba koja ima ovu osobinu često osjeti ushićenje nekim prizorom: odjednom rascvjetano drvo na putu prema radnome mjestu, kolona patkica koje plivaju slijedeći mamu patku jezerom, dijete koje se u snu osmjehuje u svojim kolicima i blaženi izraz osobe koja ga vozi, napis o anonimnoj ženi koja je za Badnjak odnijela u pučku kuhinju desetak kilograma bakalara, dječačić koji ponosno pokazuje svoju upravo savladanu vještinu vožnje bicikla, ljepota pokreta i vještina gimnastičarke na gredi, Janica koja osvaja olimpijsko zlato kad ni njezinom ocu, koji ju dobro pozna, nije jasno odakle to izvlači, napis u novinama o tigrici koja je posvojila praščiće i fotografija koja ih prikazuje kako su se redom izvalili preko svoje nove mame (u prugastim kaputićima, za svaki slučaj), Lesi se vraća kući... S druge su strane osobe koje kroz život kao da idu s povezom preko očiju koji im priječi da vide sve ono lijepo i dirljivo.

Spomenimo još zapažanje Seligmana i Petersona da je ponekad nužno najprije oljuštiti slojeve snobizma, a da bismo bili sigurni što zapravo procjenjujemo: cijenimo li doista lijepe stvari u životu ili samo to što si ih možemo priuštiti. Jasno je da cijena može, ali i ne mora odražavati stvarnu vrijednost nečega. Također, odvojiti treba i ljepotu i dobrotu, tj. lijepo može, ali i ne mora biti dobro.  

Zašto je dobro poštovati ljepotu i izvrsnost

Pretpostavka je da ljudi čiji su umovi i srca otvoreni ljepoti i izvrsnosti imaju više radosti u svom životu, više načina da u njemu pronađu smisao i da se intenzivnije povežu s drugima. Tri su tipa ljepote koje je, u tom smislu, korisno uočavati:

  • fizička ljepota - ono što vidimo i čujemo u svojoj okolini
  • vještina, talent - virtuoznost, izvanredne ljudske sposobnosti
  • moralna dobrota - iskazivanje ljubaznosti, privrženosti, opraštanja...

Sve to troje kod promatrača izaziva emocije. U jačem obliku fizička ljepota izaziva ushit, vještina divljenje, moralna dobrota ganutost.

Nažalost, istraživanja koja bi ispitivala vezu između ove osobine i životnog zadovoljstva i sreće za sada nema iako neka istraživanja ukazuju da bi poštovanje ljepote i izvrsnosti moglo imati pozitivne posljedice po naš život.

Malo povijesti i malo religije

Ove, tzv. transcedentne, emocije proučavane su od davnina i to uglavnom u dva konteksta: umjetničkom i religijskom. No, pritom su se istraživači usmjeravali više na karakteristike objekata koji su izazivali ushit, a gotovo uopće ne na osobine opažača. Time su se relativno nedavno počeli baviti psiholozi - uglavnom u vezi s emocijama.

Starogrčki filozofi pitali su se što to neko djelo čini divljenja vrijednim. Istina, Platon (427.-347. god. p.n.e.) je pomalo dvojio oko vrijednosti umjetnosti jer su se kroz nju nerijetko prikazivala loša ponašanja, a što mlade onda može skrenuti s pravoga puta. Većina ostalih njegovih kolega u umjetnosti je ipak vidjela važan put moralnog i spiritualnog razvoja. Nekoliko stotina godina kasnije, Plotin (205.-270.), osnivač neoplatonizma iliti novog platonizma, držao je kako duša uživa u umjetnosti jer u njenoj ljepoti nalazi trag božanstva s kojim je i sama povezana. Njegovo je i do danas održano mišljenje (točnije rečeno, danas ponovno utvrđeno mišljenje) kako se ljudi razvijaju u svojoj sposobnosti reagiranja na ljepotu: najprije se dive fizičkoj ljepoti, potom se dive dobrim djelima i moralnoj ljepoti, a onda onim više apstraktnim pojavnostima ljepote.

Ushit, prosvjetljenje, normalna je reakcija pri susretu s božanskim opisana u mnogim religijskim spisima: židovskim (npr. Božje javljanje na Sinaju), kršćanskim (Pavlovo preobraćenje), hinduističkim (Arđunin susret s Krišnom) itd. U tim klasičnim slučajevima doživljaj redovito uključuje mješavinu straha i poniznosti s radošću, ekstazom, podložnosti poučavanju i otvorenosti za božanske naputke. Povjesničar Otto Grundler govori o četiri vrste stvari koje mogu izazvati religijsku transcedenciju. To su: svijet prirode, grandiozna umjetnička djela (ne znam jel' to bila religijska transcedencija, ali skoro sam pala u nesvijest kad sam u Madridu uživo vidjela Picassovu Guernicu), događaji iz povijesti ili osobnog iskustva koji sugeriraju neki uvid ili volju koja je iznad ljudskog poimanja, te svjedočenja ljudi, osobito onih svetih koji u sebi nose nešto božansko.

Malo znanosti

Više je teorija i načina mjerenja osjetljivosti za ljepotu - tzv. estetske senzitivnosti, no za sada, čini se, nema ni teorije niti mjere za ispitivanje razlika među ljudima po pitanju njihovih reakcija na vještinu i na moralnu dobrotu.

Poštovanje ljepote i izvrsnosti vjerojatno je povezano s nekim drugim, ovdje opisanim osobinama, osobito s radoznalošću i ljubavi prema učenju (ljudi koji cijene ljepotu i izvrsnost više i traže iskustva koja će to potaknuti), zatim sa zahvalnosti (koja se pobuđuje uočavanjem nečije velikodušnosti i moralnosti), te sa spiritualnošću (duhovno razvijeniji ljudi češće osjećaju ushit.) Da bi se moglo smatrati vrlinom, poštovanje ljepote i izvrsnosti mora biti nepristrano, tj. ako je lijepo, lijepo je bez obzira odakle i od koga dolazi. Ako netko lijepo pjeva, igra tenis ili nogomet, skija ili crta, osoba s razvijenom ovom vrlinom će mu se diviti i uživati u njegovoj izvedbi bez obzira jel' naš il' njihov, jel' crn, bijel, žut ili zelen.

Ideja da postoji prirođena, snažna, emocionalna reakcija u susretu s ljepotom, u temelju je humanističke psihologije i učenja Carla Rogersa i, osobito, Abrahama Maslowa. On je popisao čak 25 svojstava tzv. vrhunskih iskustava ljudi koji su u svom razvoju dostigli najviši stupanj, stupanj samoostvarenja ili samoaktualizacije. Evo što Maslow kaže o takvim iskustvima:

... Imamo osjećaj kako nam se otvaraju beskonačni horizonti pred očima, istovremeno smo i moćniji i bespomoćniji nego ikada prije, osjećamo ekstazu, čuđenje i divljenje, potpuno smo izgubljeni u vremenu i prostoru; uvjereni smo da se dogodilo nešto iznimno važno i vrijedno tako da smo tim iskustvom na neki način promijenjeni i ojačani i u svom svakodnevnom životu... Maslow.94

Psihologe koji se bave istraživanjem emocija zanima kako ljudi reagiraju kad gledaju ili slušaju umjetnička djela, tj. javlja li im se pritom baš neka određena emocija. Jedan od njih, neobičnim imenom tj. prezimenom Frijda, osjećaj divljenja opisuje jednostavno kao sklonost da se čovjek otvori i prepusti podražajima iz okoline. Dosta znanosti. 

Nema razloga da se dobrom vicu ne smijemo više puta. Zamislite samo koliko bi malo bilo dobre muzike kad bi, npr., dirigent odbio svirati Beethovenovu Petu simfoniju samo zato  jer ju je publika možda već čula.

A.P. Herbert

Razvijanje poštovanja ljepote i izvrsnosti

Kao i ostale osobine i ova je dijelom naslijeđena. Kao i za ostale, teško je procijeniti koliki je taj dio i koliko se doista može naknadno razviti i doučiti. Vjerojatno će dijete odgajano u sredini koja otvoreno izražava svoje divljenje prema ljepoti i izvrsnosti imati više šanse razviti ovu osobinu nego ako stalno sluša zajedljive komentare o nečijem uspjehu, cinizam umjesto divljenja. Treba, dakle, poticati djecu i mlade da traže i uočavaju ljepotu i izvrsnost u svijetu i ljudima oko sebe, te da donose odluke koje će ih potaknuti na akciju u smjeru ostvarivanja izvrsnosti u vlastitom životu.

Kako kod sebe razvijati poštovanje ljepote i izvrsnosti

  • Otiđite u muzej ili u galeriju, izaberite neko umjetničko djelo koje na vas ostavlja dojam i zapišite svoje misli u vezi s tim.
  • Dok šetate s prijeteljem, komentirajte nešto lijepo što ste pritom uočili.
  • Prije nego što zaspete, prisjetite se nečeg što ste toga dana uočili, a bilo je zadivljujuće. (Evo, mi smo baš bile U posjeti kod gospodina Greena i više smo nego zadivljene Perom Kvrgićem! Tek smo na kraju predstave, kad se više puta morao doći pokazati publici kao Pero Kvrgić, shvatile da je gospodina Greena samo glumio i da on zapravo nije taj čangrizavi, teški Green.)
  • Pronađite nešto lijepo (slika, prizor, glazba, pjesma, priča) što vam može biti dnevna inspiracija.
  • Jedan od načina učenja i uočavanja ljepote i izvrsnosti su i razne inspirativne priče. Svatko može napraviti svoju kolekciju takvih priča, a i mi vam u ovoj knjizi nudimo neke od njih.

 

Treba ženiti samo lijepe žene. Inače ne postoje nikakve šanse da ih se riješimo.
Rod Stewart